PROMO KODOVI:
WELCOME20
za 20% popusta na
porudžbine preko 70€
WELCOME30
za 30% popusta na
porudžbine preko 100€
Iskoristi promo kod prilikom plaćanja.
Lokacija artikla: Laktaši, RS, BiH
Stanje: Novo zapakovano i 100% original
Poštarina: Preporučena pošiljka | Više detalja
Dostava: Zavisi od države u koju se isporučuje paket. Prodavac šalje u roku od 1. dana nakon uplate narudžbe.
Povrat: 30 dana povrat novca ili zamjena, kupac plaća povratnu poštarinu. | Isporuka & povrati
Plaćanje: Pouzećem, preko banke, lično i PayPal.
Garancija:
Više detalja
Svaki dan u godini 3 Uve Jonzon knjiga 2021 Ekranizovane knjige
Ovaj artikal Svaki dan u godini 3 Uve Jonzon knjiga 2021 Ekranizovane knjige je u kategoriji Drama i proizvođača LAGUNA - Dostupan odmah u Kupovati.com prodavnici! 🚀 KUPI ODMAH – Brza dostava širom SVJETA sa LINKOM za praćenje! 💳 Plaćaj pouzećem, PLATNOM KARTICOM ili PayPalom 💳. Posljednji primjerci nestaju, stigne za 2-5 dana + live tracking 📦. Ne čekaj! ⏰
Search... Suchen... Nadji... other knjiga items in this
![]()
Svaki dan u godini 3 Uve Jonzon knjiga 2021 Ekranizovane knjige Laguna izdanje
Format: 13x20 cm
Broj strana: 360
Pismo: Latinica
Povez: Mek
Godina izdanja:
20. novembar 2021.
20. novembar 2021.
ISBN: 978-86-521-4306-1
Prevodilac: Bojana Denić
O knjizi
Iz života Gezine Krespal
„Jedan od deset najvažnijih romana 20. veka.“
– Literaturhaus
Reci joj, Gezina.
Tada sam bila dete. 12 godina. Šta ja znam?
Ono što si čula od nas. Što si videla.
Iskoristiće ono pogrešno.
Ona je dete, Gezina.
Lako je mrtvima da govore. Da li ste bili iskreni prema meni?
Budi bolja od nas.
Praško proleće odigrava se u Evropi 1968, dok u Americi protesti protiv rata u Vijetnamu i atentat na Roberta Kenedija potresaju javnost. A u razgovorima Gezine Krespal i njene „američke“ ćerke Mari svedočimo događajima iz 1947. u pokrajini Meklenburg u Istočnoj Nemačkoj, mestu porekla i preispitivanja prošlosti. Prisustvujemo preobražaju posleratne Nemačke: dok duh vremena „evoluira“ i ljudi teže da mu se prilagode ne bi li preživeli u novim uslovima, sukobi Gezininog oca, gradonačelnika Jerihova, s meštanima, ali i sa sovjetskim komandantom, zaoštravaju se, što konačno dovodi do njegovog hapšenja i odvođenja u logor. Gezini je bitno da svojoj kćerki konačno objasni „Ruse“ – da kod nje rasprši predrasude o komunističkom „svetu zlih“, koje joj je usadila američka škola – jer će i sama Gezina u ne tako dalekoj budućnosti prihvatiti radno mesto u oblasti kojom oni gospodare. Ali priče iz jerihovske prošlosti pogodnije su za to da potvrde Marin pogled na svet, o čemu Gezina u jednom razgovoru s mrtvima polemiše, pretpostavljajući da će njena kćerka od opisa sigurno iskoristiti „ono pogrešno“. Iako joj ne preostaje ništa nego da ispriča „nenašminkanu“ priču o tome kako su se stvari zaista zbile, ta zbivanja postaju još tragičnija u jednom svetu gde dvadeset godina kasnije nasilje i dalje zauzima centralno mesto i gde prošlost ostaje zauvek neprozirna, baš kao i sadašnjost, u kojoj nagomilavanje protivrečnih informacija samo pojačava neizvesnost i teskobu.
„Jedan od deset najvažnijih romana 20. veka.“
– Literaturhaus
Reci joj, Gezina.
Tada sam bila dete. 12 godina. Šta ja znam?
Ono što si čula od nas. Što si videla.
Iskoristiće ono pogrešno.
Ona je dete, Gezina.
Lako je mrtvima da govore. Da li ste bili iskreni prema meni?
Budi bolja od nas.
Praško proleće odigrava se u Evropi 1968, dok u Americi protesti protiv rata u Vijetnamu i atentat na Roberta Kenedija potresaju javnost. A u razgovorima Gezine Krespal i njene „američke“ ćerke Mari svedočimo događajima iz 1947. u pokrajini Meklenburg u Istočnoj Nemačkoj, mestu porekla i preispitivanja prošlosti. Prisustvujemo preobražaju posleratne Nemačke: dok duh vremena „evoluira“ i ljudi teže da mu se prilagode ne bi li preživeli u novim uslovima, sukobi Gezininog oca, gradonačelnika Jerihova, s meštanima, ali i sa sovjetskim komandantom, zaoštravaju se, što konačno dovodi do njegovog hapšenja i odvođenja u logor. Gezini je bitno da svojoj kćerki konačno objasni „Ruse“ – da kod nje rasprši predrasude o komunističkom „svetu zlih“, koje joj je usadila američka škola – jer će i sama Gezina u ne tako dalekoj budućnosti prihvatiti radno mesto u oblasti kojom oni gospodare. Ali priče iz jerihovske prošlosti pogodnije su za to da potvrde Marin pogled na svet, o čemu Gezina u jednom razgovoru s mrtvima polemiše, pretpostavljajući da će njena kćerka od opisa sigurno iskoristiti „ono pogrešno“. Iako joj ne preostaje ništa nego da ispriča „nenašminkanu“ priču o tome kako su se stvari zaista zbile, ta zbivanja postaju još tragičnija u jednom svetu gde dvadeset godina kasnije nasilje i dalje zauzima centralno mesto i gde prošlost ostaje zauvek neprozirna, baš kao i sadašnjost, u kojoj nagomilavanje protivrečnih informacija samo pojačava neizvesnost i teskobu.



